{"id":261,"date":"2018-08-06T21:11:54","date_gmt":"2018-08-06T21:11:54","guid":{"rendered":"http:\/\/166.122.240.74\/?page_id=261"},"modified":"2018-08-22T00:26:27","modified_gmt":"2018-08-22T00:26:27","slug":"eleio","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/ehooululahui.maui.hawaii.edu\/?page_id=261","title":{"rendered":"Eleio"},"content":{"rendered":"<style type=\"text\/css\"> \n#cmsmasters_row_6a24500369b36 { \n\tbackground-color:#f8ecc2;\n} \n\n#cmsmasters_row_6a24500369b36 .cmsmasters_row_outer_parent { \n\tpadding-top: 50px; \n} \n\n#cmsmasters_row_6a24500369b36 .cmsmasters_row_outer_parent { \n\tpadding-bottom: 50px; \n} \n\n \n#cmsmasters_divider_6a24500369d86 { \n\tborder-bottom-width:1px; \n\tborder-bottom-style:solid; \n\tpadding-top:5px; \n\tmargin-bottom:30px; \n\tborder-bottom-color:rgba(0,0,0,0.5);\n} \n \n#cmsmasters_divider_6a24500369dec { \n\tborder-bottom-width:1px; \n\tborder-bottom-style:solid; \n\tpadding-top:5px; \n\tmargin-bottom:30px; \n\tborder-bottom-color:rgba(0,0,0,0.5);\n} \n<\/style><div id=\"cmsmasters_row_6a24500369b36\" class=\"cmsmasters_row cmsmasters_color_scheme_default cmsmasters_row_top_default cmsmasters_row_bot_default cmsmasters_row_boxed\">\n<div class=\"cmsmasters_row_outer_parent\">\n<div class=\"cmsmasters_row_outer\">\n<div class=\"cmsmasters_row_inner\">\n<div class=\"cmsmasters_row_margin\">\n<div class=\"cmsmasters_column one_first\">\n<div class=\"custom_html\">\n<iframe width=\"100%\" height=\"20\" scrolling=\"no\" frameborder=\"no\" allow=\"autoplay\" src=\"https:\/\/w.soundcloud.com\/player\/?url=https%3A\/\/api.soundcloud.com\/tracks\/486545313&color=%23ff5500&inverse=false&auto_play=false&show_user=false\"><\/iframe>\n<\/div>\n\n<div id=\"cmsmasters_divider_6a24500369d86\" class=\"cmsmasters_divider cmsmasters_divider_width_long cmsmasters_divider_pos_center\"><\/div><div class=\"cmsmasters_text\">\n<h4 style=\"text-align: center;\"><span style=\"color: #e05228;\"><a style=\"color: #e05228;\" href=\"http:\/\/166.122.240.74\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/Eleio.pdf\">Download Text<\/a><\/span><\/h4>\n<\/div>\n\n<div id=\"cmsmasters_divider_6a24500369dec\" class=\"cmsmasters_divider cmsmasters_divider_width_long cmsmasters_divider_pos_center\"><\/div><div class=\"cmsmasters_text\">\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-weight: 400;\">Kaao no Eleio.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\"> \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0OLELE, oia o Lahaina, i Maui ka aina, o Kakaalaneo, ke \u2019lii nui o Maui a puni ia wa. He kanaka mama loa o Eleio, he haalele ia ke kikiao makani e ia he, kukini; ekolu puni o Maui ia ia i ka la hookahi ke hele. No kona mama, hoolilo ke \u2019lii o Kakaalaneo ia ia, i kii awa i Hana i kona wa e ai ai. A makaukau ka ai ana o ke \u2019lii, holo kela a hiki i Hana, a loaa ka awa hoi mai; ia ia e hoi mai ai ma ke alanui, loaa ia ia o Kaahualii, he \u2019kua ia, nonoi mai ia Eleio i awa. I aku o Eleio: \u201cEia iho no ka awa o ko huluhulu-lemu, o ka wai no, ko hanawai hohono.\u201d Lohe o Kaahualii, hahai a pau ke aho o Eleio; ike ke kaikuahine o Eleio ua pau ke aho, e noho ana i Kamaalaea, wehe i ke kapa a kuu i ka mai, hilahila ke akua a haalele ia Eleio. O ka inoa o ke kaikuahine o Eleio, o Pohakuloa. Ekolu hele ana n Eleio ma keia alanui, o ka hahai pinepine a ke akua, haalele ia alanui, a hele ma ka aoao huli komohana o Hana, e hoi mai ana a hiki i Kaupo.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">\u00a0 \u00a0 \u00a0Ia ia i hiki ai i Kaupo, e noho ana keia wahine i ke alanui, o Kanikaniaula ka inoa; kaha loa mai o Eleio hele ma ke alanui, kahea mai o Kanikaniaula: \u201cEa! Hele loa no ka, aole ka e aloha mai.\u201d A lohe o Eleio i keia leo, huli aku la ia a aloha aku la. I mai o Kanikaniaula, e hoi ma ka hale, ae aku o Eleio. Maanei, e hoolohe iki kakou i ka moolelo pokole o Kanikaniaula. Ua make o Kanikaniaula i keia wa a laua e kamailio ana me Eleio, he kino wailua uhane keia, aohe kino maoli. He wahine maikai loa o Kanikaniaula, a he \u2019lii nui hoi no Hawaii mai a noho i Kaupo, Maui, a nolailakana kane i hoao ai, he kanaka kuaaina, makaainana loa. O ka laua hana o ka mahiai a me ka hoa umu, o ka hanai holoholona, o ka lawaia, pela ko laua noho ana a hiki i ka make ana o Kanikaniaula. Hana iho la kana kane i hale puoa no kana wahine, i wahi no ke kino kupapau e waiho ai, eia nae, i ko Kanikaniaula wa e ola ana he hoailona alii kona mai Hawaii mai, he ahuula. Ua huna loa ia me ka ike ole o kana kane a hiki i kona la make, aole no hoi oia i olelo i kona alii ana.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">\u00a0 \u00a0 \u00a0A hiki o Eleio i ka hale, nana aku la, he kane ke noho ana, aole ua wahine nei, olelo aku o Eleio i ke kane: \u201cAuhea la hoi ko\u2019u hoa hele?\u201d I mai ke kane: \u201cOwai kou hoa hele?\u201d \u201cHe wahine ko\u2019u hoa hele,\u201d pela aku o Eleio. \u201cUa make; o ka\u2019u wahine ponoi, aia i kela hale e puoa mai la,\u201d pela mai ke kane. I aku o Eleio i ke kane: \u201cAhia la o ka waiho ana i ka lepo?\u201d I mai ke kane: \u201cAlua la, o ke kolu keia o ka la a kaua e kamailio nei.\u201d \u201cAe, akahi ka au a hana i ko wahine;\u201d pela aku o Eleio. Hana iho la o Eleio a hala eha la, ola o Kanikaniaula, hoi a like me kona kino mamua.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">\u00a0 \u00a0 \u00a0Olelo mai o Kanikaniaula ia Eleio: \u201cI aha la uanei ka\u2019u uku ia oe? O kuu kino no paha?\u201d I mai o Eleio: \u201cAole oe e uku mai ia\u2019u, aia kau kane i hope a kuu haku, oia o Kakaalaneo. Ae mai o Kanikaniaula: \u201cAe, o ko\u2019u haku ia; eia nae kahi makana au e lawe aku ai ia ia, he ahuula.\u201d Ia wa ike ke kane, he \u2019lii o Kanikaniaula. \u201cE hoi oe, a na po o Kane kii mai oe ia\u2019u; e holo au i Hawaii i ko\u2019u wahi, i keia mau la a hoi mai.\u201d Hoi mai la o Eleio, me ka ahuula i kona a-i, e aahu ana. O ka ahuula, aole <\/span><b>i <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">loaa ia Kakaalaneo ko Maui alii.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">\u00a0 \u00a0 \u00a0Ma keia hele loihi ana o Eleio, ua huhu ke \u2019lii o Kakaalaneo, a kena ae la ia i kona mau ilamuku, e hoa ka umu a enaena, i umu e kalua ai ia Eleio ke hoi mai. Ua hoonoho aku o Kakaalaneo i na kiu e kiai i ka hoi mai o Eleio i ka pali o Aalaloloa, a ike i ka hoi mai, alaila, e hoa mai ko laila ahi i ike ko Lele nei poe, alaila, hoa ka umu i enaena mamua o ka hiki ana o Eleio. A hiki o Eleio ma ka pali o Aalaloloa, hoa ke ahi, ike ko Lele poe hoa i ka umu.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">\u00a0 \u00a0 \u00a0Ma keia holo ikaika ana o Eleio me ka aahu i ka ahuula ma kona kua, a hiki i Lele, kahi o ka umu<\/span> <span style=\"font-weight: 400;\">e hoa ia ana, e noho ana o Kakaalaneo ke \u2019lii. Oia holo no ko Eleio a lele iloko o ka enaena o ka umu e waiho ana, ike o Kakaalaneo ke \u2019lii<\/span> <span style=\"font-weight: 400;\">i keia mea ulaula maikai i luna o Eleio, kahea mai i na kanaka, \u201cLalau ia Eleio, lalau ia<\/span><span style=\"font-weight: 400;\"><br \/>\n<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">Eleio.\u201d Ma keia lalau ana ia Eleio i loko o ka imu, ua lele o Eleio ma kapa a pakele i ka make i ke ahi. O ka ahuula hoi, ua weluwelu a kau liilii i na lima o na kanaka, koe nae kekahi apana i kona lima.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">\u00a0 \u00a0 \u00a0Kahea mai o Kakaalaneo: \u201cE Eleio, hele mai oe maanei.\u201d A hiki o Eleio, ninau<\/span> <span style=\"font-weight: 400;\">aku ke \u2019lii: \u201cNohea keia mea maikai i loaa ai ia oe?\u201d Olelo aku o Eleio: \u201cOia kuu mea i noho ai a hala keia mau la; he wahine maikai loa o Kanikaniaula, ka inoa, ua make, a na\u2019u i hana aku nei a ola, a ua olelo aku nei au o oe ke kane.\u201d I mai la o Kakaalaneo ia Eleio: \u201cHeaha la hoi kou mea i lawe ole mai ai ianei?\u201d I aku o Eleio: \u201cAia a na po o Kane kii aku au.\u201d<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">\u00a0 \u00a0 \u00a0A hiki o Eleio i Kaupo, i na po o Kane, ua hoi mai o Kanikaniaula mai Hawaii mai, me na \u2019lii, me na kanaka, me na aahu ahuula. Ia wa lakou i hoi mai ai a hiki i Lele, a hiki imua o Kakaalaneo, ia wa laua i hoao ai a noho pu iho la, he kane a he wahine, aole i loihi na la i hala, hookauhua o Kanikaniaula.<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":93,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ehooululahui.maui.hawaii.edu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/261"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ehooululahui.maui.hawaii.edu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/ehooululahui.maui.hawaii.edu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ehooululahui.maui.hawaii.edu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ehooululahui.maui.hawaii.edu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=261"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/ehooululahui.maui.hawaii.edu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/261\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":325,"href":"https:\/\/ehooululahui.maui.hawaii.edu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/261\/revisions\/325"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ehooululahui.maui.hawaii.edu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/93"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ehooululahui.maui.hawaii.edu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=261"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}